Mihajlović za Radio-televiziji Republike Srpske: Inicijativa „Otvoreni Balkan“ pruža mogućnosti za nove investicije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da regionalno povezivanje u energetici i saradnja, posebno kroz inicijativu „Otvoreni Balkan“, mogu da doprinesu povećanju životnog standarda i da je to pitanje koje prevazilazi dnevnu politiku.

Mihajlović je u intervjuu Radio-televiziji Republike Srpske istakla da je energetska tranzicija nepovratan proces i da su obnovljivi izvori energije jedini put ka energetskoj stabilnosti i nezavisnosti.

Potpredsednica Vlade je navela da Srbija mora da napravi iskorak i u smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte i da gradi nove kapacitete za generacije koje dolaze posle nas.

Ona je ukazala na da su to reforme koje su potrebne, ali koje su dale rezultate, jer više niko ne govori o novim termoelektranama, već o velikim hidroelektranama, kao što su Bistrica i Đerdap 3, o solarnim i vetroelektranama.

Prema njenim rečima, Poljska, Grčka i Rumunija su daleko odmakle u energetskoj tranziciji i drastično smanjile proizvodnju iz termosektora.

Mihajlović je poručila da je suština da nema odlaganja, da obnovljivi izvori daju sigurnost elektroenergetskom sistemu i da je potrebno napraviti dugoročan plan izlaska iz proizvodnje energije iz termosektora, korak po korak.

Zelena energija je veoma važna za razvoj i energetike i privrede, zbog čega smo pokrenuli projekte u kojima građani direktno učestvuju i koje subvencionišemo. Dajemo 50 odsto sredstava za zamenu stolarije, kao i za postavljanje solarnih panela i prvi put u Srbiji građani mogu biti kupci-proizvođači električne energije, rekla je Mihajlović.

Potpredsednica Vlade je istakla da „Otvoreni Balkan“ pruža mogućnosti za nove investicije, zajedničke projekte i jaču pregovaračku poziciju i prema EU i prema drugim organizacijama i državama i da je Bosni i Hercegovini mesto u ovoj inicijativi.

Nama je u ovom regionu potrebno zajedništvo i zato mislim da je BiH mesto u „Otvorenom Balkanu“. To nije nova Jugoslavija, kako može da se čuje, već je to priča kako da naši ljudi ne idu u druge evropske države, već da ostanu ovde, a na nama je da u fokus stavimo ekonomiju i životni standard, jer je to pitanje iznad politike, rekla je Mihajlović.

Ona je izrazila nadu da će tokom sledeće godine krenuti realizacija projekta Buk-Bijela i izgradnja aerodroma u Trebinju, te da su zajednički infrastrukturni projekti Srbije i Republike Srpske vredni više od 1,5 milijardi evra.

Mihajlović je napomenula da država radi sve kako bi osigurala dovoljne količine energenata po održivim cenama i da je regionalno povezivanje i ulaganje u elektroenergetski sektor prioritet za Srbiju.

Potpredsednica Vlade je istakla da je novim ugovorom sa Gaspromom obezbeđeno dve milijarde kubnih metara gasa po održivim cenama.

Dodatno smo zakupili kapacitete u skladištima u Mađarskoj, i to su kratkoročne mere. Bez obzira na pritiske koje trpimo zbog neuvođenja sankcija Rusiji, uspeli smo da obezbedimo i za privredu i za domaćinstva dovoljne količine gasa, dodala je potpredsednica Vlade.

Ona je objasnila da je potrebno da Srbija ima različite dobavljače gasa i da ima mogućnost nabavke gasa iz Azerbejdžana ili sa LNG terminala u Grčkoj, jer je diverzifikacija jedini put ka bezbednosti u gasnom sektoru.

Mihajlović je ocenila i da je suština regionalno povezivanje i solidarnost i istakla da je prioritet Srbije izgradnja interkonekcija sa svim državama u regionu.

Ono što takođe mora da se radi jeste gasovod Inđija-Mačvanski Prnjavor, što će pomoći da Republika Srpska i cela BiH budu stabilnije u gasnom sektoru. Neće biti laka naredna zima, kao ni ona sledeća, ali mislim da ćemo ako pomažemo jedni drugima lakše prevazići sve izazove, rekla je ona.

Takođe, potpredsednica Vlade je naglasila i da je neophodno da „Elektroprivreda Srbije“, kao najvažnije preduzeće u energetskom sektoru ubrza investicije.

Prema njenim rečima, naše termoelektrane koriste lignit veoma lošeg kvaliteta, pritom su sve komponente za proizvodnju struje poskupele i potreban je rast cene električne energije jer EPS mora da uloži minimum 200 miliona evra u nove kopove kako bi sledeće godine proizveo dovoljne količine električne energije.

Mi sada uvozimo oko 10 odsto od ukupne potrošnje, a zimi će to biti i više od 20 odsto. Povećanje cene neće biti drastično i svakako će struja u Srbiji i dalje biti najjeftinija u Evropi, rekla je potpredsednica Vlade.

izvor> Vlada

foto> Vlada