Šta radi i namjerava hrvatski predsjednik Zoran Milanović?

Autor: Hamza Karčić

  • Autor je vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

SARAJEVO (AA) – Kada je početkom januara 2020. godine izabran za predsjednika Hrvatske, pobjeda Zorana Milanovića bila je olakšanje za mnoge građane BiH. Milanović je bio kandidat Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) i pobedio Kolindu Grabar-Kitarović iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koja je u prethodnom mandatu hrvatsku politiku usmerila ka krajnjoj desnici. Bivši predsednik je bio sklon čudnim i skandaloznim izjavama o Bosni i izazivao je pogoršanje odnosa dve zemlje. Grabar-Kitarovićeva spoljna politika je bila mešanje u unutrašnje stvari BiH i prikazivanje Bošnjaka kao radikalizovanih. U stvari, mešanje Grabar-Kitarović bilo je toliko često da su mnogi Bosanci bili srećni što su je videli poraženu od socijaldemokrata, čija je izborna pobeda naizgled otvorila novo poglavlje u međudržavnim odnosima.

Sada, nešto više od dve godine kasnije, Milanović se pokazao kao veliko razočarenje. Ne samo da je Grabar-Kitarović nastavila politiku miješanja u unutrašnje stvari BiH, već to čini potpuno otvoreno, rutinski i agresivnije nego što je to bio slučaj sa njegovom prethodnicom. Mnogi analitičari i posmatrači u BiH pitaju se šta se dešava sa hrvatskom predsednicom.

  • Reforma izbornog zakonodavstva –

Milanović pokušava da izvrši pritisak na Bosnu i Hercegovinu, a posebno na bošnjačke političare, da se promijeni izborno zakonodavstvo koje bi, u suštini, dodatno podijelilo državu i institucionaliziralo segregaciju u BiH. Hrvatski predsednik podržava lidera bosanskohercegovačke Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) Dragana Čovića u zalaganju za reformu izbornog zakona koji bi Čoviću gotovo garantovao mesto u tročlanom Predsedništvu BiH. Umjesto napredovanja ka građanskom političkom sistemu u skladu sa principima Evropske unije, reforma izbornog zakonodavstva koje podržava Čović podstakla bi etničke podjele i učvrstila Čovićevu kontrolu nad Federacijom BiH i državnom politikom. Dok je Čović čak i među nekim međunarodnim zvaničnicima uspio da nametne reformu izbornog zakona kao najhitnije pitanje, redovni izbori u BiH, u skladu sa postojećim Izbornim zakonom, raspisani su za oktobar ove godine.

  • Milanovićev pritisak –

Nakon što je postao svjestan da će u BiH biti izbora, Milanovićevo miješanje u unutrašnje stvari BiH sada je poprimilo apsurdne razmjere. U martu je doveo u pitanje legitimnost izbora. On je sada najavio plan održavanja sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost Hrvatske na kojem bi se razgovaralo o predstojećim izborima u BiH.

Milanović je nedavno rekao da će staviti veto na ulazak Finske i Švedske u NATO ukoliko ne dođe do promjene izbornog zakona u BiH. Mišljenja o njemu sada variraju od onih da je Milanović proruski akter koji želi da blokira širenje NATO-a, do onih da mu ponestaje taktike pritiska u BiH.

  • Milanovićeve rasističke izjave –

Jedna od njegovih najvrednijih izjava bila je ona iz 2016. godine, kada je zabeleženo da je Milanović rekao da BiH zapravo nije država već „veliki s..it“. Usledila je njegova zloglasna rasistička izjava da je Bosni potreban „prvo sapun, pa parfem“. Prošlog decembra, Milanović je minimizirao i relativizovao genocid u Srebrenici, tvrdeći da zločin ima „elemente genocida“. Time je ignorisao presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde koje su potvrdile da je u Srebrenici počinjen genocid.

On je u aprilu ove godine rekao da bi Bosna mogla postati građanska država tek nakon ulaska u EU – što znači da je pred njom dug put. Zatim je krajem meseca izjavio da opsadu Sarajeva nije prekinuo NATO, već hrvatska vojska. Ova izjava nema uporište u istorijskim činjenicama o ratu u BiH.

Početkom maja Milanović je rekao da bi treći entitet bosanskih Hrvata – u suštini Republika Srpska – bila ekstremna opcija koju bi on podržao ako se stvari razvijaju u tom pravcu.

Milanovićevi javni nastupi rijetko prolaze bez kontroverznih i neutemeljenih izjava o Bosni i Hercegovini. Njegovo mešanje u unutrašnje stvari BiH toliko je rutinsko da se mnogi pitaju šta tačno predsednik radi u svom svakodnevnom radu kao najviši izabrani zvaničnik Hrvatske, osim što se meša u unutrašnje stvari svog suseda.

Hrvatski predsednik Milanović pokazao je nameru da interveniše u susednoj državi na način koji je krajnje neprihvatljiv u međunarodnim odnosima. Njegov pristup je školski primer šta lider EU i NATO ne treba da radi.

Ono što Milanovićev odnos prema BiH pokazuje jeste da formalni socijaldemokrata, poput aktuelnog predsednika Hrvatske, i desničarski političar poput Kolinde Grabar-Kitarović, nažalost, nemaju velike razlike kada je u pitanju Bosna.

  • Mišljenja izražena u ovom članku su mišljenja autora i ne odražavaju nužno uređivačku politiku agencije Anadolu.

News1.rs / Anadolu Agency

Foto: Stipe Majic – Anadolu Agency