Od početka godine, cijena stanova u Crnoj Gori u prosjeku je porasla deset odsto i taj trend se nastavlja.
Talas poskupljenja koji je zahvatio svjetsko tržište od početka godine, posebno nakon što je počeo rat u Ukrajini, odrazio se značajno na standard građana regiona. U Crnoj Gori se bilježi porast cijena hrane, usluga, prevoza, a talas poskupljenja nije zaobišao ni tržište nekretnina, javlja Anadolu Agency (AA).
Cijene stanova u Crnoj Gori porasle su deset odsto od početka godine, pa se stan u Budvi teško može naći ispod 2.000 eura po kvadratu, dok je u Podgorici ta cijena premašila 1.300 eura. No, uprkos tome, potražnje ima, jer u uslovima inflacije oni koji imaju novac ulažu u nekretnine. Takođe, više je kupaca iz Ukrajine i Rusije.
„Prodajne cijene su dosta otišle visoko i glavni razlog su investitori, a oni su podigli cijene zbog povećanih cijena građevinskog materijala, do kojeg je došlo zbog COVID-19 i otežanog transporta. Tržište je i dalje aktivno, potražnja je i dalje mnogo veća od ponude“, kaže za AA Haris Osmanagić, vlasnik jedne podgoričke agencije.
Na osnovu oglasa o prodaji nekretnina, jasno se uočava da u Podgorici u novogradnji, teško se može naći stan ispod 1.300 eura po kvadratu, koji je useljiv. Osim u Glavnom gradu, cijene stanova rastu i na primorju.
Od početka rata, agencijama se javlja sve veći broj Rusa i Ukrajinaca koji su zainteresovani za stanove. Rusi uglavnom kupuju, a Ukrajinci iznajmljuju.
„Ima baš mnogo interesovanja i to je rezultiralo za nijansu većim cijenama rentiranja“, kaže Osmanagić, uz napomenu da klijenti iz Rusije i Ukrajine uglavnom prave ugovore o zakupu na godinu.
Na rast cijena nekretnina znatno je uticao i značajan skok cijena svih građevinskih materijala. Iz Udruženje građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore (PKCG) objašnjavaju da su se, u skladu sa kalkulacijama koje su dobili od predstavnika preduzeća u sektoru građevinarstva, samo od početka godine, cijene osnovnih repromaterijala značajno povećale.
“Došlo je do povećanja cijena goriva 35 odsto, asfalta 55 odsto, betona 20 odsto, pijeska 50 odsto, armature 40 odsto, te polietilena 40 odsto”, rekao je Osmanagić.
Izvor : Anadolu Agency (AA)
Foto: News1.rs
