Naši naučnici se spremaju da lansiraju satelit u Zemljinu orbitu 2025. godine: Sa jednim ciljem

Posle dugogodišnje pauze, astronomi će ponovo posmatrati promene na Suncu, a sa Zvezdare će posmatrati i svetlosno zagađenje. Korist od toga imaće društvo u celini.

Prof. dr Luka Popović je sa entuzijazmom došao na čelo jedne od najstarijih i najvažnijih naučnih institucija u Srbiji – Astronomske opservatorije. Za Internet portal RTS-a kaže da je trend u nauci da projekti koji se prijavljuju budu primenjivi, a ne da imaju samo teorijski značaj.

Prvi korak koji je preduzeo je formiranje dve stručno-istraživačke jedinice – jednu za praćenje Sunčeve aktivnosti, klimatskih promena i svetlosnog zagađenja, a drugu za kosmička istraživanja i satelitske tehnologije.

Obe jedinice podrazumevaju ne samo rad astronoma i astrofizičara, već i medicinara, mašinaca, elektrotehničara.

„Želimo da pokrenemo ne samo istraživanja, već i državu da razmišlja o tome da je budućnost u kosmičkim istraživanjima i tehnologijama. Ono što je bilo rezervisano za velike i bogate nacije sada nije ekskluzivno za njih. I male nacije poput nas mogu da doprinesu tim kosmičkim istraživanjima, tako što ćemo imati pristup određenim projektima“, rekao je Popović.

Više od astronomije

Kosmička istraživanja danas nemaju samo naučni značaj, već i ekonomski – postoje ozbiljna istraživanja o eksploataciji resursa Meseca i Marsa, a aktuelan je i pravni segment koji se tiče raspoređivanja tih resursa.

Direktor Opservatorije ističe da će istraživanju kosmosa prići sa naučnog i tehnološkog aspekta, i to tako što će poslati mali satelit u jonosferu.

Reč je o takozvanom cube sat-u, kockastom satelitu malih dimenzija koji se sa drugim sličnim satelitima pakuje u kontejnere koje rakete šalju u Zemljinu orbitu, odakle oni sakupljaju određene informacije.

Satelit koji bi konstruisali naši astronomi u saradnji sa inženjerima trebalo bi da ima dva cilja – da meri Sunčevo zračenje u rendgenskom domenu i da se napravi slika Srbije iz jonosfere.

„Želimo da ga pošaljemo najkasnije 2025. kako bi mogao da snima Sunce u maksimumu njegove aktivnosti, da vidimo koliko je ispod očekivanog“, istakao je Popović.

Kada je reč o realizaciji ciljeva, napravljen je ceo projekat i sada se kreće u drugu fazu – pravljenje samog instrumenta.

„Tu nam treba pomoć mašinaca i elektrotehničara, onda da vidimo kakva će komunikacija biti, gde će se prihvatiti informacija, a treba da se razvije i telekomunikacioni deo“, rekao je Popović.

Kada je reč o lansiranju satelita, postoje dve mogućnosti – da se plati komercijalno lansiranje, ali i da se, uz pomoć kontakata koje naši naučnici imaju, izbegnu troškovi lansiranja.

Ipak, problem je to, kako kaže, što je verovatnoća da će satelit uspešno završiti svoju misiju 50 odsto.

Multidisciplinarni tim

Rukovodilac stručno-istraživačke jedinice koja će se baviti kosmičkim istraživanjima i satelitskim tehnologijama je dr Milan Stojanović. On ističe da taj projekat pokriva naučni, edukativni i promotivni aspekt.

„Želimo da napravimo multidisciplinarni tim u kojem ćemo deo oko izgrade nekih komponenti, jer planiramo da satelit bude potpuno izrađen u Srbiji, prepustiti naučnicima sa Mašinskog fakulteta, koji imaju katedru za aeroinženjering i uslove za testiranje, komunikacija satelita sa zemljom je nešto što takođe moramo da imamo“, objašnjava Stojanović.

Govoreći o finansiranju, ističe da je reč o hibridnom finansiranju – deo će biti finansiran preko projekata, a očekuje se da će Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, koje je dosad dalo podršku za pokretanje ove dve jedinice, omogućiti finansiranje naučnika koji bi bili angažovani.

telegraf.rs